Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji

20. stoljeće

Burna vremena, Put prema 21. stoljeću

Parlament u Beču
Burna vremena
Napetosti u multietničkoj državi doživljavaju vrhunac 1914. godine, ubojstvom austrijskog prestolonasljednika nadvojvode Franza Ferdinanda u Sarajevu, što je bio povod izbijanju Prvog svjetskog rata. Car Franjo Josip umire 1916., a po završetku rata, 1918., Austrija postaje republika. To doba obilježava izuzetno teško gospodarsko stanje i politički sukobi između kršćansko-socijalnog i socijaldemokratskog tabora koji zemlju dovode do građanskog rata u veljači 1934. godine. Svibanjskim ustavom iz 1934. Savezni kancelar Engelbert Dollfuß uspostavlja autoritarnu stalešku državu. U srpnju iste godine austrijski nacionalsocijalisti neuspješno pokušavaju izvršiti puč, a pritom je ubijen savezni kancelar Dollfuß.

Dana 12. ožujka 1938. njemački Wehrmacht zauzima Austriju i ona pod nazivom "Ostmark" biva integrirana u nacionalsocijalistički Njemački Rajh. Po završetku Drugog svjetskog rata, 1945. godine, Austrija ponovno postaje republika, ali još čitavo desetljeće ostaje pod opsadom pobjedničkih savezničkih snaga Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Sovjetskog saveza.

Put prema 21. stoljeću
Potpisivanjem državnog ugovora između savezničkih snaga i Austrije 15. svibnja 1955. i objavom "trajne neutralnosti" Austrija postaje neovisna. Alpska republika koja se nalazi pokraj „željezne zavjese" prema istočnom bloku ubrzo stječe reputaciju spone između Istoka i Zapada. Nakon Mađarske revolucije 1956. i Praškog proljeća 1968. godine pruža utočište izbjeglicama, a ubrzo postaje i sjedište međunarodnih organizacija (UN, OPEC) te domaćin značajnih konferencija i sastanaka na vrhu. Željezna zavjesa pada 1989./90., a 1995. Austrija pristupa Europskoj uniji.