Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji

Početak vladavine Habsburgovaca

Habsburgovci, Ratovi protiv Turaka, Barok...

Rudolfova kruna u riznici Hofburga © Österreich Werbung / Lammerhuber
Habsburgovci
Nešto više od 100 godina kasnije vlast preuzima kralj Rudolf I. - prvi okrunjeni vladar iz kuće Habsburg koja će u sljedećih gotovo 650 godina upravljati sudbinom ove zemlje. Središte carstva postaje bečki Hofburg, čiji muzeji i različite zbirke (riznica, Muzej carice Sisi) danas svjedoče o životu i djelovanju ove dinastije.

Pod Habsburgovcima zemlja se uspinje prema statusu velesile, a 1452. godine, za vladavine Friedricha III., postaje carstvo. Vještom politikom sklapanja brakova s pripadnicima drugih vladarskih obitelji, Habsburgovci u 15. stoljeću osiguravaju svoj utjecaj na Francusku, a postaju čak i kraljevi Španjolske i njenih netom osnovanih kolonija u prekomorskim zemljama.

Ratovi protiv Turaka
U 16. stoljeću zemlja se susreće s velikim izazovom: najezdom Turaka s Istoka. Godine 1529. jedna osmanlijska vojna postrojba bezuspješno opsjeda Beč. Uljezi se doduše povlače, ali još cijelo stoljeće i pol bit će stalna prijetnja Monarhiji. Godine 1683. Turci su opet pred vratima grada. Ponovno ih prisiljavaju na povlačenje, nakon čega ih vojskovođe, među kojima princ Eugen Savojski, potiskuju sve do iza Beograda.


Barok
Oslobođenje od turske opasnosti ujedno je bio startni signal za neslućeni procvat umjetnosti i kulture: počinju se graditi velebne zgrade poput dvorca Schönbrunn koji svakako vrijedi pogledati (danas se ubraja u svjetsku kulturnu baštinu) ili salcburške katedrale. Iznimna djela stvaraju i arhitekti Johann Fischer von Erlach, Lukas von Hildebrandt i Jakob Prandtauer te slikari Daniel Gran, Paul Troger i Franz Anton Maulbertsch. Za vladavine carice Marije Terezije (1717.-1780.) započinju dalekosežne reforme u svim područjima države, koje će poslije nastaviti njen sin, prosvijećeni i liberalni monarh, car Josip II. (1741.-1790.)