Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji
close
Please choose your country:
Or choose your language:

Karneval u Austriji

Maskiranje i skidanje maski već su od davnina uzbudljiv događaj. Stoga se isplati vidjeti mnoge igre i tradicionalne karnevalske svečanosti.

 © Österreich Werbung /  Wiesenhofer

Divlje karnevalske svečanosti u prvom se redu odvijaju oko borbe proljeća protiv moći hladnog godišnjeg doba te borbe dobra protiv zla. Iz toga razloga postoje „lijepe“ i „ružne“ maske.

„Schönperchten“ i „Schiachperchten"
U ružne se maske na primjer ubrajaju vještice, u lijepe između ostalog poznata maska „Flinserl“ na karnevalu u Ausseeu. Na pokladni utorak u parovima kao muškaraci i žene kroz mjesto idu u povorci u lanenim kostimima ukrašenim srebrnim šljokicama, maskama napravljenim od rubaca i šiljastim šeširima. Na ovako raskošne odore vjerojatno su bili potaknuti prodajom soli koja se odvijala između Venecije i Bad  Ausseea.

Bubnjarice iz Bad Ausseea zapravo su muškarci obučeni u ženske spavaćice koji s bubnjevima i trubama svirajući melodiju „karnevalskog marša iz Ausseea“  ispunjavaju grad bukom. Nose maske na licima kako ih demoni koje žele otjerati ne bi prepoznali.

Raskošno kostimirane su figure karnevalske procesije Schemenlaufen u Imstu. Takozvani „Spritzer“, „Sackner“ i „Kübelemajen“ publiku od sebe tjeraju s vodenim prskalicama i okruglom vrećom punom mirisnog pudera. Nakostrušene vještice nose široke suknje i pletenice s kojima zamahuju, dižu metle iznad svojih glava i svoj ples prate odzvanjajućim zavijanjem. Tada se pojavljuju i „Roller“ i „Scheller“ koji su glavne figure ovog ludila. S visokim ukrasom na glavi zajedno plešu ples „Gang’l“ i pritom u ritmu udaraju u velika zvona. 

Ostali spektakularni običaji tirolskih poklada su Thaurer Mullerlaufen, Telfer Schleicherlaufen, Fisser Blochziehen, Axamer Wampelerreiten ili Nassereither Schellerlaufen. Svi oni imaju svoju posebnu čar i tijek, posebno predstavljanje odmjeravanja snaga i svoje tipične figure, raskošne kostime i dojmljive maske koje majstorski proizvode tirolski proizvođači maski.

Karnevalske povorke – sloboda ludama

Osim borbe dobrih protiv zlih moći kod karnevala se naravno prije svega radi o zabavi, opuštenosti i radosti življenja. Za vrijeme karnevala vlada izvanredno stanje. S mnogo mašte pri karnevalskim se povorkama na velikim vozilima ocrtavaju scene iz svakodnevnog života, kritiziraju i parodiraju političari na smiješan način. Njima ne preostaje ništa drugo, nego stoički i sa smiješkom sve to podnijeti.

Kod omiljenog karnevala Ebenseer Fetzenfasching, običaju koji navodno potječe čak iz 17. stoljeća, “šaputanje” o nemilim događajima kod susjeda i nadređenih važan je društveni element.

Kod karnevala Ausseer Fasching također se bez milosti nabrajaju sve neugodnosti koje su doživjeli stanovnici općine. Pamfleti se iz karnevalskog pisma čitaju u gostionicama pred okupljenim stanovnicima. Običaj se povezuje sa srednjovjekovnim običajem kada su državni službenici jedan dan u godini smjeli uputiti kritiku vladajućima.

Ponekad su posramljeni i obični ljudi – na primjer kod “potezanja balvana”, običaja koji se dan danas njeguje u tirolskom Oberinntalu i Ötztalu kao i jugoistočnoj Austriji. Pritom se oslobođeno od grana i okićeno crnogorično drvo (deblo) vuče po selu. Prije su to radile seoske „stare cure“ koje nije oženio nijedan muškarac. Na deblu bi sjedio „mladoženja“ koji je simbolizirao  propušteno vjenčanje. Danas se na to ne bi mogle nagovoriti djevojke, zbog čega se na veselje publike u povorci starije žene poslože u „mlin starih baba“ iz kojeg s druge strane iskače mlada djevojka. U međuvremenu postoji i muška inačica „mlin starih deda“.  

Kraj ludog razdoblja

Vrijeme karnevala s brojnim balovima i priredbama traje od Sveta tri kralja pa sve do Pepelnice. Prije toga postoje dva vrhunca „lakomi četvrtak“ i pokladni utorak kojim završava karneval. U Sieringu u Gornjoj Austriji taj se dan na proštenju „Rudenkirtag“ radi još mnogo meteža. Seoski se mladići sastaju pri zajedničkom natjecanju u plesanju narodnog plesa „Landler“ i pjevanju „Gstanzln“. Jer nisu samo djevojke te koje moraju pronaći nekoga za ženidbu, i dečki su jedni drugima konkurencija.

U nekim dijelovima Tirola i Vorarlberga karneval završava s prvom korizmenom nedjeljom. Tada se pale štosevi drva, spaljuje vještičja lutka i niz dolinu sa štapovima guraju gorući drveni kolutovi. Nakon toga je kraj s ovim raspuštenim ponašanjem. Od Pepelnice, odnosno prve korizmene nedjelje iz vjerskih razloga u središtu pažnje stoji post, barem u strogo prakticirajućem katoličkom dijelu stanovništva. Ostali drže dijetu radi linije.

Priredbe za vrijeme karnevala