Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji
close
Please choose your country:
Or choose your language:

Alpske tradicije

Onaj tko misli da austrijske planine tvore jedan zatvoreni svijet, vara se. Jer njihovi su stanovnici oduvijek njegovali kontakte i kulturnu razmjenu s drugim regijama i kulturama.

Berliner Hütte in the Zillertal Alps © Österreich Werbung/Peter Burgstaller
Berliner Hütte in the Zillertal Alps © Österreich Werbung/Peter Burgstaller
Grossglockner High Alpine Road © Großglockner Hochalpenstraße
Grossglockner High Alpine Road © Großglockner Hochalpenstraße
Krimml Waterfalls in SalzburgerLand © OeAV Sektion Warnsdorf/Krimml
Krimml Waterfalls in SalzburgerLand © OeAV Sektion Warnsdorf/Krimml
Već su prvi stanovnici planinskih regija na zapadu Austrije više voljeli živjeti u višim predjelima planina, koji su im bili privlačniji od tada često močvarnih, blatnjavih i nepristupačnih dolina. Stoga su oni već vrlo rano pronašli putove preko nekoć neosvojivih planinskih vrhova i uspješno trgovali s mediteranskim državama. Najbolji dokaz tomu je 1991. otkriven zaleđeni čovjek „Ötzi“, koji je pronađen u ledenjaku na 3200 metara visine Ötztalskih Alpa, a koji se još prije 5300 godina bavio trgovinom u okolici jezera Lago di Garda.

Kao što se „Ötzi“ nekad davno kretao različitim dolinama i šumama, tako su do današnjeg dana razne „tranzitne“ tradicije ostavile svoje tragove u alpskoj životnoj kulturi. Ona je usko povezana sa stočarstvom, koje je od samih početaka bilo u središtu interesa stanovništva. Tako je gonjenje stoke na planinske pašnjake i natrag jedna od živućih tradicija očuvanih u alpskim regijama Austrije. U rano ljeto, negdje oko blagdana Duhova, pastiri i stočari gone stoku na planinske pašnjake, da bi je najčešće sredinom rujna vratili nazad u dolinu. Taj povratak je obično popraćen svečanom ceremonijom. Ako je ljetna ispaša prošla uspješno i bez nezgoda, tada se stoka prije svečanosti posebno uređuje, a krave na glavama nose posebne ukrase od planinskog cvijeća (pjenišnika ili alpske ruže), klekovine kao i niskog kravljaka te svilenog cvijeća.
 
Mnogi stanovnici Alpa nekoć su se bavili uzgojem teglećih životinja. Oni su bili prvi „špediteri“ u Alpama. Stoljećima su na leđima transportnih konja Haflingera preko teško prijelaznih alpskih pasova prevozili sol, vino i rakiju, ali i zlato i srebro. Njihovim stopama se i danas još može kročiti istraživanjem brdskih putova za tegleće životinje, primjerice na planinama Hohe Tauern, preko kojih vodi najkraći, ali istovremeno i najteži put prema jugu. Jedan od najspektakularnijih starih brdskih putova za tegleće životinje nalazi se u salzburškom Pinzgau i vodi uz vodopade Krimmler, najviše slapove u Europi. Kada ostavimo za sobom taj svijet zaglušujuće ledenjačke vode koja se obrušava niz planinu, tada putujući divnom visoravni sa širokim planinskim pašnjacima dospijevamo do krčme Krimmler Tauernhaus, koja je stara više od 600 godina te je nekada predstavljala važno utočište za alpske karavane. Ova krčma, koja je sačuvana u svom izvornom izdanju, danas je zaštićena kao kulturni spomenik.  

I zaštitni planinarski dom „Berliner Hütte“ u Zillertalskim Alpama također je stavljen pod kulturnu zaštitu – kao prvi u Tirolu: izgrađen 1879. i od tada pod patronatom alpskog planinarskog udruženja Berlin, unutrašnjost doma predstavlja izvorno blago zillertalske obrtničke umjetnosti. Na prijelazu stoljeća ovaj se dom, smješten uz planinski put za tegleće životinje, pretvorio ne samo u utočište alpinista, već i jedne potpuno nove generacije alpskih karavana. Tako su u njoj otvoreni poštanski ured, postolarska radionica kao i tamna komora za razvijanje fotografija. Danas planinari iz smjera Jenbacha mogu dospjeti do Berlinske kolibe nakon tri sata hoda, gdje im dom smješten na 2.044 metra nadmorske visine pruža idealno ishodište za planinarske ture ili jednostavno služi kao mjesto sa savršenim pogledom na planinske vrhunce više od tri tisuće metara.

Vjerojatno najstarijim planinskim putom za tegleće životinje u Alpama danas se inače vrlo udobno može proputovati i autom, cestom Großglockner-Hochalpenstraße. Kada se 30-ih godina prošlog stoljeća gradila ova impozantna cesta preko planinskog pasa Hochtor, njezin arhitekt, Franz Wallack pronašao je jedno neobično otkriće. Naime na tom mjestu je već postojao put. Dokaz tome je pronašao na najvišoj točci ceste kod pasa Hochtor na 2504 metra nadmorske visine, gdje se nalazio mali brončani kip s plaštom od lavljeg krzna. Gradnja ceste razotkrila je prastari keltski trgovački put preko planina Tauern, najkraću poveznicu između Salzburga – keltsko rimskog Juvavuma i Aquileje na Jadranskom moru. Danas vam se od svibnja do listopada pruža mogućnost da motociklom, autom, a oni najsportskiji i biciklom propoputujete ovim drevnim putem alpskih karavana uz najvišu planinu Austrije. Pritom se, dok budete odmarali na pasu Hochtor, sjetite da su ovdje prema Sredozemlju još prije 3000 godina putovali željezo, sol, kositar, drvo, kudjelja, vuna i cipele.