Austrijska suvremena arhitektura

U Gradišću dozrijeva grožđe za najjača crna i najslađa bijela vina u zemlji, a vinari su postali i progresivni građevinski investitori. Mnogi od njih, poput vlasnika Vinarije Esterhazy, postavili su u krajolik smjele zgrade ili s iznimnim senzibilitetom revitalizirali i proširili postojeće.

Koruška i njena južnjačka klima osvrću se na mediteransku tradiciju gradnje. Ljetna svježina u kakvoj se može uživati u ovdašnjim vilama i kupalištima posjetitelja vraća u doba klasike. Ovdašnji stanovnici danas poduzimaju velike korake na polju arhitekture, kao što pokazuje „kamena kuća" Güntera Domeniga na Ossiacher Seeu, primjer postmoderne, dekonstruktivističke gradnje koja je u međuvremenu postala poznata širom svijeta. Ili središnjica Hypo-Alpe-Adria banke, koja u duhu dekonstrukcije također simbolizira kozmopolitizam, osviještenost i zanimljive vizije.

Donja Austrija spremno pruža široku paletu arhitektonskih doživljaja. Šetnja starim gradom Kremsom prilika je da zavirite u svijet srednjeg vijeka, a Kunsthalle Krems će vas katapultirati natrag u sadašnjost. Najspektakularniji arhitektonski dragulj u Donjoj Austriji je „Loisium", divovski multimedijalni muzej vina s priključenim dizajnerskim hotelom. „Wolkenturm" u Grafeneggu u promatraču izaziva napetost. U kontrastu s dvorcem u stilu romantičnog historizma, ovaj dojmljivi „savijeni" paviljon gura se „pod oblake" nebu iznad parka, a istodobno ima funkciju skulpture, ljetne pozornice i popularnog okupljališta.

Povijesne gradske jezgre u Gornjoj Austriji - primjerice u Welsu, Steyru, Schärdingu ili Gmundenu u kontrastu su sa suvremenom arhitekturom kakvu predstavlja muzej umjetnosti Lentos na obali Dunava u Linzu te uočljiv futuristički Ars Electronica Center koji pomoću svjetlosnih dioda prikazuje sve boje spektra. Sve donedavna je Brucknerhaus, izgrađen 1970-ih godina, sa svojim lebdećim koncertnim dvoranama bio prva zgrada modernog doba koja je privukla pažnju međunarodne javnosti.

Salzburg se često spominje kao sinonim za „barok", što se odnosi na njegove crkve, palače i mjesta iz Mozartovog vremena. No, primjeri suvremene arhitekture kao što je Muzej moderne na Mönchsbergu ili Hangar 7 u Zračnoj luci Salzburg, u cijelom svijetu jedinstvena kombinacija hangara, umjetničke galerije i ugostiteljskih objekata koji posjetitelju otvara svijet prepun doživljaja, jasno pokazuju da Salzburg ima i svoju drugu stranu.

U Štajerskoj već dugo djeluje jedna od najživljih arhitektonskih scena u Austriji, danas poznata kao „Grazer Schule". Budući da je duh te škole obilježio i ovdašnji urbanizam, muzej Kunsthaus britanskih arhitekata Cooka i Fourniera koji se naziva i „prijateljski izvanzemaljac" doista je vizija pretočena u stvarnost. Kunsthaus ili Otok na Muri Vite Acconcija jasno pokazuju da je danas moguće ostvariti arhitekturu o kojoj se donedavna moglo samo sanjati.

Brdoviti Vorarlberg proteklih se godina razvio u pravi magnet za ljubitelje arhitekture. U posljednja četiri desetljeća ovdje se stvorila snažna koncentracija arhitektonski zanimljivih zgrada za opću namjenu. Od 1990-ih godina europska arhitektonska struka posvećuje mnogo pažnje „Ländleu" (kako se Vorarlberg naziva u dijalektu). Ondje su se odavno usredotočili na ekološke aspekte arhitekture, što je Voralbergu donijelo prednost u razvoju kulture gradnje. Štedljivo postupanje s resursima, jednostavni i konstruktivno smišljeni nacrti i materijali odlika su suvremenih zgrada, ali i poveznica s tradicijskim nasljeđem.
Suvremena arhitektura u Vorarlbergu

Većina arhitektonski uzbudljivih građevina u Tirolu posvećena je posjetiteljima ove pokrajine na rijeci Inn. Jedan primjer je skakaonica Bergisel, djelo arhitektice Zahe Hadid, građevina koja je u međuvremenu proglašena „svjetionikom Innsbrucka". Posjetitelji se mogu odvesti do „glave" tornja i uživati u jedinstvenom pogledu na dolinu Inna. Nova uspinjača Hungerburgbahn u Innsbrucku ili višestruko nagrađivane podružnice supermarketa „MPries" uvjerljivo pokazuju da Tirol iznimno cijeni zahtjevna arhitektonska rješenja.

Povijesna slika grada Beča očuvana je kao malo gdje drugdje, što je tim veći izazov za novu arhitekturu koja ulazi u dijalog s povijesnom jezgrom. No, Skyline Donaucity ili MuseumsQuartier dojmljivo pokazuju da je skok u 21. stoljeće bio uspješan. Specifičnost Beča je i kultura preuređivanja i nadograđivanja stare jezgre: tako su nastala vrhunska djela unutrašnje arhitekture koja diktiraju svjetske trendove.