Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji

Bečki umjetnički melanž

Kod bečkih muzeja iznimno su dopušteni superlativi. Oni su genijalne poveznice između raskošne povijesti i bizarne moderne. 21er Haus na dojmljiv način predstavlja suvremenu umjetnost. Albertina i Muzej povijesti umjetnosti sa Salierom su ionako kulturni svjetionici Europe.

 © Österreich Werbung / Peter Burgstaller
Mora se priznati da ljudi u Austriji štede na superlativima. Kod austrijskih muzeja se ipak mora napraviti iznimka. Jer ovdje se nalazi najveća zbirka slika Brueghela i Klimta na svijetu te vjerojatno najznačajnija europska umjetnička zbirka grafika. Beč se ponosi mnogim kulturnim svjetionicima. Tvrdnja je to glasovitog i vrlo skeptičnog književnika i satiričara Karla Krausa koji je rekao: „Bečke ulice prekrivene su kulturom, one drugih gradova asfaltom.“ I ovdje je očito da je ta često citirana austrijska ugodnost stil života ovdašnjih ljudi. No sam grad nije ugodan nego naprotiv uzbudljiv.

Osobito je zanimljivo postojanje različitih stilskih i umjetničkih pravaca jedan pored drugog, koji muzejsku scenu čine tako živahnom. Tu su imperijalne raskošne građevine kao Muzej povijesti umjetnosti i Prirodoslovno-povijesni muzej sa svojim impozantnim zbirkama. Ovdje iznenađuju moderne zgrade poput bizarnog MUMOK-a koji zajedno s Leopold muzejom i Kunsthalle čini bečku muzejsku četvrt:  najveći muzejski krajolik u Europi, integriran u barokne dvorske stajske zgrade Austrougarske monarhije. Pravo središte muzejske četvrti je prostrano dvorište u koje su se smjestili mnogobrojni lokali i ljudi svih generacija i nacionalnosti. Stanovnici Beča ga nazivaju „urbanim dnevnim boravkom“.

Albertina utjelovljuje genijalnu simbiozu povijesti i duha vremena. Glasoviti arhitekt Hans Hollein je zgradu stare palače u kojoj je smještena jedna od najznačajnijih umjetničkih zbirki natkrio markantnim futurističkim krovom. Samo nekoliko minuta dalje sjaji zlatni krov bečke secesije. U zgradi Jugendstila smješten je raskošni Beethovenov friz Gustava Klimta.

Na osobit način s Bečom je povezan – nomen est omen – Wien Museum, koji mješavinom umjetničkih zbirki i povijesne zbirke prati Beč na njegovom putu kroz stoljeća. I u povijesnim vanjskim mjestima kao što su prostori u kojima su nekad stanovali Beethoven, Schubert i Mozart. Da u gradu kao što je Beč postoji i muzej kave, uopće ne čudi. Iako se u klasičnoj bečkoj kavani ponekad može razgledati i poneki original. I to na susjednom stolu.Mora se priznati da ljudi u Austriji štede na superlativima. Kod austrijskih muzeja se ipak mora napraviti iznimka. Jer ovdje se nalazi najveća zbirka slika Brueghela i Klimta na svijetu te vjerojatno najznačajnija europska umjetnička zbirka grafika. Beč se ponosi mnogim kulturnim svjetionicima. Tvrdnja je to glasovitog i vrlo skeptičnog književnika i satiričara Karla Krausa koji je rekao: „Bečke ulice prekrivene su kulturom, one drugih gradova asfaltom.“ I ovdje je očito da je ta često citirana austrijska ugodnost stil života ovdašnjih ljudi. No sam grad nije ugodan nego naprotiv uzbudljiv.

Osobito je zanimljivo postojanje različitih stilskih i umjetničkih pravaca jedan pored drugog, koji muzejsku scenu čine tako živahnom. Tu su imperijalne raskošne građevine kao Muzej povijesti umjetnosti i Prirodoslovno-povijesni muzej sa svojim impozantnim zbirkama. Ovdje iznenađuju moderne zgrade poput bizarnog MUMOK-a koji zajedno s Leopold muzejom i Kunsthalle čini bečku muzejsku četvrt:  najveći muzejski krajolik u Europi, integriran u barokne dvorske stajske zgrade Austrougarske monarhije. Pravo središte muzejske četvrti je prostrano dvorište u koje su se smjestili mnogobrojni lokali i ljudi svih generacija i nacionalnosti. Stanovnici Beča ga nazivaju „urbanim dnevnim boravkom“.

Albertina utjelovljuje genijalnu simbiozu povijesti i duha vremena. Glasoviti arhitekt Hans Hollein je zgradu stare palače u kojoj je smještena jedna od najznačajnijih umjetničkih zbirki natkrio markantnim futurističkim krovom. Samo nekoliko minuta dalje sjaji zlatni krov bečke secesije. U zgradi Jugendstila smješten je raskošni Beethovenov friz Gustava Klimta.
Na osobit način s Bečom je povezan – nomen est omen – Wien Museum, koji mješavinom umjetničkih zbirki i povijesne zbirke prati Beč na njegovom putu kroz stoljeća. I u povijesnim vanjskim mjestima kao što su prostori u kojima su nekad stanovali Beethoven, Schubert i Mozart. Da u gradu kao što je Beč postoji i muzej kave, uopće ne čudi. Iako se u klasičnoj bečkoj kavani ponekad može razgledati i poneki original. I to na susjednom stolu.