
Gornji Belvedere imao je za života princa Eugena pretežno reprezentativnu funkciju – o tome svjedoče raskošna Mramorna dvorana, Sala Terrena ili raskošne drvene stepenice – kasnije je ovdje smještena „Carska galerija slika“.
Danas Gornji Belvedere nasljeđuje stalnu postavu izložbe s umjetničkim djelima od Srednjeg vijeka preko baroka pa sve do sadašnjosti. Najveća na svijetu kolekcija slika Gustava Klimta – između ostalog i „Poljubac“, također se nalazi ovdje, kao i djela bečke moderne (npr. Oskar Kokoschka i Egon Schiele) te francuskog impresionizma.
Donji Belvedere s također raskošnim prostorijama kao što su Sala groteski, Mramorna galerija ili Zlatna soba služio je princu Eugenu za stanovanje te je između ostalog skrivao njegovu kolekciju slika, biblioteku i kolekciju antikviteta. Danas se u izložbenim dvoranama Donjeg Belvedere-a i oranžerije prikazuju prvoklasne posebne izložbe. Dvorac se sa svojim ogromnim vrtom ubraja u najljepše barokne građevine na svijetu.

Bečani tvrde kako su 1683. prilikom protjerivanja Turaka nakon njihove neuspješne opsade, zaplijenili vreće sa zrnima kave. No istinski okus im je pružio zaslužni špijun Carskog dvora, koji je 1685. otvorio prvu kavanu.
Kultura bečkih kavana