Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji

Glazbena povijest: strane kulture u ušima čuvenih skladatelja

Putovanja kao što znamo doprinose našem obrazovanju. To osobito vrijedi za glazbenike. Djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Josepha Haydna, Franza Liszta ili Gustava Mahlera bila bi u svom konačnom obliku nezamisliva da njihovi skladatelji za vrijeme svojih života nisu mnogo putovali. U velikim europskim gradovima oni nisu samo svojim glazbenim djelima očaravali publiku, već su prikupljali i nove ideje, nadahnuća i inspiraciju za svoja najpoznatija djela.

Franz Liszt Center © Burgenland Tourismus / Ulrich Schwarz
Franz Liszt Center © Burgenland Tourismus / Ulrich Schwarz
Mozart's Birthplace © Österreich Werbung/Diejun
Mozart's Birthplace © Österreich Werbung/Diejun
Concert for Europe, Schönbrunn Palace © Wiener Philharmoniker
Concert for Europe, Schönbrunn Palace © Wiener Philharmoniker
Dok svake godine na Koncertu za Europu i do 150.000 ljudi pod vedrim nebom osluškuje izvedbe Bečke filharmonije, sastav publike je vrlo raznolik. U parku dvorca Schönbrunn sastaju se i turisti i domaći, kao i ljubitelji opere iz cijelog svijeta, kako bi slušali izvedbe poznatih skladatelja, među kojima su uvijek i glasoviti Austrijanci poput Mozarta, Haydna, Liszta i Mahlera. Oni bi se zasigurno i sami osjećali vrlo ugodno među ovom masom, između ostalog i stoga što su i sami razvijali svoje upečatljive glazbene stilove putujući i stupajući u kontakt s drugim kulturama.
 
Već u nježnom dobu od šest godina Wolfgang Amadeus Mozart je sa svojom obitelji krenuo na (za tadašnje prilike) ogromno putovanje velikim brojem njemačkih gradova, potom kroz Belgiju do Pariza i Londona, gdje je nadareni mladić oduševljavao posjetitelje svojim izvedbama na klaviru.
 
Iako nam Mozartova djela danas djeluju kao da su nastala jednim potezom, ipak u njima pronalazimo cijeli konglomerat različitih utjecaja i impulsa iz različitih kultura. Preuzimanje figura i elemenata iz talijanskih opera i suradnja s libretistom Lorenzom da Ponteom kasnije su učvrstili talijanski utjecaj na Mozartova djela.
 
Čak i za skladatelja koji je bio toliko povezan sa svojom domovinom, Josepha Haydna, putovanja i europska kulturna razmjena bili su od ključnog značaja za razvoj glazbenog izričaja. Kada je Haydn, koji je gotovo cijeli život proveo pod okriljem grofova Esterházy 1791. dobio ponudu da dođe skladati u London, odmah ju je prihvatio. Na Mozartovu primjedbu da čak ne govori ni engleski jezik, Haydn je odgovorio: „Moj jezik je razumljiv cijelom svijetu!“
 
Četiri godine koje je proveo u Engleskoj, Haydn je iskoristio kao kreativni poticaj: djela koja je ovdje skladao bila bi dostatna za jedan cijeli stvaralački vijek. Ovdje je nastalo najmanje 250 kompozicija, primjerice opera „Orfeo“, kao i „12 Londonskih simfonija“, među kojima je i poznata „Simfonija s udarcem timpana“. Haydn se upravo u tuđini vratio svojim gradišćanskim korijenima, što se očitovalo u za Britance djelomično neobičnim tonovima: tako je Haydn u Londonske simfonije ugradio i elemente mađarskih i hrvatskih narodnih pjesama, pritom se koristeći takozvanom „ciganskom tonskom ljestvicom“.
 
Jednako povezan s današnjim Gradišćem osjećao se i Franz Liszt, koji se rado predstavljao kao Liszt Ferencz. Još kao dijete je u Raidingu bio fasciniran glazbom mađarskih Roma, koji su i bez krutih notnih zapisa i pravila kompozicije izvodili zavidan glazbeni repertoar. Iako je već sa dvanaest godina napustio svoju domovinu, tim je glazbenim korijenima zauvijek ostao vjeran. Njegova je glazba jednako blistava i uzbudljiva kao i njegov život, a počiva kako na utjecajima bečkog klasicizma, tako i na političkom i kulturnom duhu Pariza 19. stoljeća te talijanskoj, ruskoj i njemačkoj glazbenoj tradiciji, a sve u skladu s već spomenutim mađarskim korijenima, uz pomoć kojih je prerasla u umjetničko ostvarenje izvan svih kategorija.
 
Pravi kozmopolit bio je i Gustav Mahler, koji je rođen u Mährenu u židovskoj obitelji. Već su ga vrlo rano obilježili raznoliki glazbeni utjecaji njegovog okruženja, od narodne glazbe Mährena, preko vojničkih glazbenih kapela, pa sve do grubih i prostačkih napjeva lokalnih gostionica. Ubrzo nakon studija u Beču očitovala se njegova velika nadarenost, te je kao dirigent radio u Ljubljani, Olomoucu, Kasselu, Pragu, Leipzigu, Budimpešti i Hamburgu, sve dok konačno nije postao direktorom Dvorske opere u Beču.
 
Danas se ponovno osjeća utjecaj velikih austrijskih glazbenika: zemlja postaje sastajalište ljubitelja glazbe iz cijelog svijeta, koji posjećuju festivale, muzeje i mjesta u kojima su djelovali poznati skladatelji, kako bi dodatno produbili svoje poznavanje i razumijevanje njihove glazbe.