Gustav Klimt – i njegovo djelo

Rane stvaralačke godine
Nakon umjetničkog obrazovanja, Gustav Klimt započeo je svoju karijeru kao dekorativni slikar ere Bečkog Ringa. U toj ranoj stvaralačkoj fazi bavio se uređenjem stubišta kazališta Burgtheater i bečkog Muzeja povijesti umjetnosti. Do izražaja dolazi umjetničko i financijsko priznanje njegovog rada.

No Gustav Klimt teži ostvarenju svojih vlastitih stilskih elemenata. S nepunih 35 godina predvodi secesioniste, koji su si za cilj zadali obnovu umjetnosti i  bili naklonjeni međunarodnim strujanjima moderne. U secesiji Josepha Marie Olbricha dolazi do pionirskih izložbi, koje su praćene brojnim skandalima. U jednom suvremenom protestnom pismu o Klimtovim fakultetskim slikama, koje je naslikao za Bečko Sveučilište, stoji: „Ne borimo se protiv gole ili protiv slobodne umjetnosti, nego protiv one ružne!“. No Klimt je na svjetskoj izložbi u Parizu dobio nagradu za sliku „Filozofija“, koja potječe upravo iz njegovog ciklusa fakultetskih slika te je upravo od tog trenutka postao europska ličnost.

Na vrhuncu uspjeha
Umjetnički vrhunac tih godina predstavlja izložba u čast Ludwiga van Beethovena 1902. godine. S njom se ostvaruje san cjelokupnog umjetničkog djela, kojemu Klimt pridonosi sa svojom monumentalnom slikom „Beethovenov friz“, a kojoj se danas opet može diviti na njezinom prvobitnom mjestu u Secesiji. Nekoliko godina kasnije Klimt će u uskoj suradnji s Josefom Hoffmannom, suosnivačem Bečke radionice, oblikovati vilu „Palača Stoclet“ u Bruxellesu i s time stvoriti vjerojatno najpoznatije umjetničko djelo secesije. 

S dominantnošću ornamentike i velikom zastupljenošću zlatne boje, koja krasi „Beethovenov friz“, započinje „Zlatno razdoblje“ u stvaralaštvu Gustava Klimta, koje će kulminirati s njegovom slikom „Poljubac“ 1908. godine.  U snažnoj simbolici i izražajnom dekoru djela tih godina predstavljaju radost osjetila, ali se isto tako ocrtava i tamna strana ljudskog postojanja, kojemu prijete smrt i propast.  U svojem kasnijem djelu, dekorativno-ekspresionistički stil sa svojim okretanjem prema boji, zamijenit će „Zlatno razdoblje“.  

Portreti i crteži
Gustav Klimt je slikar uzdižućeg građanstva, čiju žensku stranu on portretira kroz sve svoje stvaralačke faze. Portret Adele Bloch-Bauer I posljednjih se nekoliko godina smatra jednom od najskupljih slika na svijetu. Osim portretiranja Klimt se cijelog svog života bavio i crtežima. Već sama kvantiteta – uz oko 250 slika, očuvano je i 3.000 crteža – pokazuje značenje ovog umjetničkog oblika za Klimta. U svojoj istaknutoj kvaliteti crteži se ubrajaju u najveće umjetničke ostavštine svoje vrste.

Klimtove izložbe
Glavna Klimtova djela nalaze se u austrijskoj galeriji Gornjeg Belvederea  i u Muzeju Leopold. Bečka secesija prikazuje njegovu poznatu sliku „Beethovenov friz“ na istom mjestu, na kojemu je prvi puta pokazana javnosti. S 400 listova Bečki muzej posjeduje najveću zbirku Klimtovih crteža na svijetu iz svih njegovih stvaralačkih faza, koja će se povodom jedne posebne izložbe po prvi puta prikazati u cijelosti. Druga opsežna zbirka nalazi se u posjedu bečkog muzeja „Albertina“.