Navigacija Sadržaj Aktivnosti u Austriji
close
Please choose your country:
Or choose your language:

Sigmund Freud

Rođen: 6. svibnja 1856. u Freibergu, Češka, preminuo: 3. rujna 1939. u Londonu "Čovjek ne može vladati samim sobom.“

Podsvjesno, potiskivanje, superego, Edipov kompleks – pojmovi i ideje koje je utemeljio Sigmund Freud nisu značajni samo u psihologiji i medicini. Oni su već odavno postali dio opće jezične uporabe – do „Freudove omaške u govoru“.

Freud je bio jedan od najutjecajnijih mislilaca 20. stoljeća, njegovo djelo obilježava našu sliku čovjeka, našu predodžbu stvarnosti, ono prožima umjetnost. O njegovom radu već se za njegova života i do danas vrlo kontroverzno raspravljalo, on se osporavalo i dalje razvijalo. Mnogo toga je u međuvremenu u velikoj mjeri opovrgnuto. Pa ipak se za njega može reći da je bio od pionirskog  značaja za psihologiju.

Sigismund Schlomo Freud bio je sin židovskog trgovca vunom. Bio je izvrstan učenik, maturirao s odličnim, studirao je medicinu te je 1881. godine doktorirao na temu „O leđnoj moždini nižih vrsta riba“. Zatim je radio u laboratoriju za anatomiju mozga bečke Opće bolnice, istraživao je – i pokusima na vlastitom tijelu – o kokainu i hipnozi te je održao vrlo sporno predavanje „O muškoj histeriji“.

1896. godine zajedno s Josefom Breuerom liječi Berthu Pappenheim koja između ostalog pati od stanja duboke tuge, priviđenja i halucinacija.  Kada se istražuju uzroci i otvoreno priča o tome simptomi nestaju. Freud ovdje po prvi puta govori o psihoanalizi.

U nadolazećim desetljećima distancirani, ne odviše osjećajan znanstvenik radi enormno puno. Do dvanaest sati dnevno provodi s pacijentima, nakon toga piše do kasno u noć. Na dan puši oko 20 cigareta te uzima velike količine kokaina. Objavljuje, podučava i osniva Međunarodno psihoanalitičko udruženje.
1923. godine obolijeva od raka ždrijela, moraju mu se odstraniti dijelovi čeljusti i nepca. Slijedi više od trideset operacija, na kraju gotovo više ni ne može govoriti. Opasnost koja prijeti od nacista ne shvaća ozbiljno, tek u ljeto 1938. emigrira u London. Godinu dana kasnije uz pomoć svog liječnika morfijem okončava život.

Freudov muzej