Pokladnice (krafne)
O nastanku krafni kruže mnoge priče i legende, manje ili više romantične, kao da je riječ o nekom mitskom antičkom junaku.
Bečani se naprimjer zaklinju da je tu slasticu izumila Cäcilie Krapf, inače poznata po proizvodnji mandolata, koja je krajem sedamnaestog stoljeća u svojoj pekarnici na "Peilertoru" proizvodila u cijelom Beču poznate „Cillikugeln“, koje je u pokladno vrijeme punila ukuhanim voćem.
Osim toga postoji legenda da je u davno doba jedna nesretno zaljubljena kuharica tijesto pripremljeno za pečenje umjesto u pećnicu zabunom ubacila u vruću masnoću te je na taj način izumila krafne.
Krafna ili pokladnica, točnije rečeno njena klasična, slatka varijanta s karakterističnim bijelim prstenom, bez dvojbe je slastica koja simbolizira vrijeme poklada. Tko zagrize krafnu mora odmah okusiti marmeladu od marelica. Nadjev od marmelade treba biti obilan, ali ne smije curiti iz krafne. Treba jako paziti da se tijesto dobro izmijesi, digne i isprži, ali na taj način možete sami pripremiti savršene krafne.
Sastojci za kvas
• 200 ml mlijeka
• 40 g kvasca
• 250 g brašna
Mlijeko pomiješajte s prstohvatom šećera i kvascem, dodajte brašno i pustite da se diže 20 minuta.
Priprema:
Mlako mlijeko i rastopljeni maslac pomiješajte s ostalim sastojcima, dodajte kvas i umijesite tijesto.
Pustite da se diže 20 minuta na 50°C te ga razvaljajte.
Oblikujte krafne, pustite da se dignu i pržite u dubokoj masnoći ugrijanoj na otprilike 160°C.
Ocijedite ih te pomoću tuljca napunite marmeladom.
