Gustav Klimt
Volio je umjetnost, žene i Attersee
Uz djela iz „zlatnog razdoblja“ svog stvaralaštva i poznate dekorativno-ornamentalne prikaze žena bečke više srednje klase, Klimtova druga omiljena tema bio je krajolik koji je rado prikazivao na svojim djelima.
Na jezeru Attersee u regiji Salzkammergut Gustav Klimt pronašao je mir i nadahnuće koje je tražio za svoj rad. Tu su nastajale impresivne pejzažne slike koje odražavaju njegovu ljubav prema cvjetnoj raskoši prirode.
Pregled djela Gustava Klimta
Rođen je 14. srpnja 1862. u Baumgartenu kod Beča, a slike s početka njegove karijere uključuju elemente historizacije. Od oko 1890. sve više razvija svoj osebujni ekspresionistički stil s tipičnom plošnom ornamentikom.
Godine 1897. napušta Künstlerhaus i sudjeluje u osnivanju Bečke secesije – bilo je to poput objave rata zahtjevima za umjetnost koje je postavila država. Legendaran je i Klimtov ugodan životni stil, koji se između ostalog ogleda u raskošnim večernjim obrocima. Još se i danas govori o njegovim brojnim vezama sa ženama iz visokog društva. U posljednjim godinama života postaje osobito prijemčiv za osjetilnu snagu prirode. Slika napuštene krajolike u kojima vrijeme kao da je stalo. Slike su to zemaljskog raja u vječnom ljetu. Preminuo je 6. veljače 1918. u Beču.
Klimtovim djelima u Austriji možete se diviti u građevinama koje su usto primjeri vrhunskog arhitektonskog umijeća – od modernog muzeja Leopold i Bečke secesije do carskih odaja Gornjeg Belvedera. Poseban je dragulj Klimtova vila u Beču-Hietzing, čiju je vrtnu kuću slikar koristio kao atelje i radionicu u svom posljednjem stvaralačkom razdoblju.
„Sa zaljubljenom ženom možete činiti što god ona hoće.“ Ovaj citat vjerojatno najzanimljivijeg austrijskog slikara, secesijskog umjetnika Gustava Klimta, tjera na razmišljanje. Klimt je znao oduševiti gledatelja, bilo svojom umjetnošću, svojom jedinstvenom osobnošću ili svojim savoir-vivreom. Kako je ovaj slikar u plavoj kuti uspijevao osvojiti žene, ostaje njegova tajna. No vrlo je vjerojatno da je kraljica cvijeća, ruža, imala značajnu ulogu ne samo u njegovim djelima, već i u njegovom nastupu. Kao nijedan drugi cvijet, ruža predstavlja ljubav i strast – čak ni senzualni Klimt nije mogao odoljeti toj privlačnosti.
Klimt je volio i obožavao žene, jer iako slikar nikada nije bio oženjen, imao je sedmero djece s različitim ženama. Uz strastvenu aferu sa svojom muzom Emilie Flöge, poznate su i njegove „affaires d´amour“ s 19-godišnjom Almom Schindler (kasnije Mahler-Werfel) te brojnim modelima, kao što su Maria Učická i Marie (Mizzi) Zimmermann. Klimt je do kraja života bio u vezi s emancipiranom modnom dizajnericom Emilie Flöge. Ona je svakako bila „osoba njegova života“.
Slikareve muze
Milijarde cvjetova zrače bezbrojnim bojama i nijansama, uz blage ili oštre, slatke ili gorke mirise.
Slikare, skladatelje i pisce na stvaranje je nadahnjivala ljepota prirode i atmosfera jezera Attersee. Vile na jezeru Attersee, u kojima su ljetovali slikar Gustav Klimt, skladatelj Gustav Mahler i pisac Heimito von Doderer, i danas svjedoče o glamuroznoj prošlosti: vile Orléans i Ransonnet postale su hoteli vila Weiss i Grafengut, vila Paulick nudi obilaske s vodičem, a vila Polese, privatna rezidencija, uvijek je otvorena za čitanja.
Gustav Klimt i jezero Attersee
Gustav Klimt volio je dobru hranu, a u jelu je znao i pretjerati. Prema kazivanju kolega umjetnika, „pojeo bi svoj bogat obrok s očitim užitkom, uvijek dvije do tri porcije svakog jela, a kad bi bio pozvan kod prijatelja, Klimtu su uvijek bila poslužena dva dodatna tanjura“. Umjetnik je često doručkovao u restoranu Tivoli u blizini parka dvorca Schönbrunn, a uzeo bi kavu, kuglof i šlag. Navečer je volio pojesti pečenje Girardi ili teleće brizle à la Tegetthoff. U bečkim restoranima i kavanama možete kušati ove bezvremenske klasike i sigurno ćete razumjeti zašto ih je ovaj hedonist tako volio.