Ludwig van Beethoven
Život između bunta, tišine i genijalnosti
Za Ludwiga van Beethovena, rođenog u Bonnu 1770. godine, smatralo se da je zaokružio bečku klasiku i istovremeno otvorio vrata romantizma. Kao mladić preselio se u Beč 1792. godine, gdje je živio do svoje smrti 1827. godine. Njegova glazba prolazi kroz dramatična previranja tog vremena: Francusku revoluciju, razdoblje Napoleona, Restauraciju. Beethovenovih devet simfonija, osobito Peta s upečatljivim uvodnim motivom i Deveta sa Schillerovom „Odom radosti“, sada su dio svjetske kulturne baštine.
Njegov život obilježile su kontradikcije – bio je genij, tvrdoglav, često usamljen. Sluh mu je oslabio zarana, a skladanjem se borio protiv te tišine. Beethoven je svojom glazbom želio „služiti čovječanstvu koje pati“ te je tako stvorio opus koji i danas ima moć duboko ganuti slušateljstvo.
Neki od stanova u kojima je umjetnik proveo dio svog života sada su otvoreni za posjetiteljice i posjetitelje te pružaju uvid u život i djelo ovog velikog umjetnika. No brojna druga mjesta – uglavnom u Beču i drugim dijelovima Bečke šume, u Badenu i Kremsu – također odaju počast Ludwigu van Beethovenu, svjetski poznatom skladatelju, geniju po rođenju i Bečaninu po vlastitom izboru.
Tragovi i duh Ludwiga van Beethovena
Beethovenov Beč i njegovi stanovi
Ludwig van Beethoven svoje je nadahnuće i dom pronašao u Beču. Dva njegova smještaja mogu se i danas posjetiti, a u njima se nalaze blaga iz njegova života.
Jedno od takvih mjesta je kuća Pasqualati u središtu grada Beča, na uglu ulica Mölkerbastei i Schreyvogelgasse. Beethoven je ovdje živio gotovo osam godina. Johann Baptist Freiherr von Pasqualat bio je veliki Beethovenov mecena, a ta je kuća po njemu dobila ime. Ovdje je pronašao nadahnuće za svoju jedinu operu, Fidelio, i zapisao vrlo osjećajnu melodiju skladbe Za Elizu.
Beethovenov nekadašnji stan je, kao dio Bečkog muzeja, otvoren za posjetiteljice i posjetitelje. U pet različitih soba možete saznati više o umjetniku i dobiti uvid u njegova djela.
Beethovenov Beč i njegovi stanovi
Druga lokacija Bečkog muzeja nalazi se na adresi Probusgasse 6: Beethovenov muzej. U Beethovenovo vrijeme, područje u 19. bečkom okrugu još je uvijek bilo predgrađe Beča, dok je danas sastavni dio bečkog urbanog područja. Ovdje se nalazio sanatorij u kojem se Beethoven nadao izliječiti ili barem ublažiti svoju progresivnu gluhoću.
U sobama preuređenim u Beethovenov muzej, možete zaviriti u njegov život u šest poglavlja na više od 250 kvadratnih metara: dolazak, oporavak, skladanje, zarađivanje, izvođenje i nasljeđivanje. Svako poglavlje upoznaje vas s jednim aspektom umjetnika i dijelom njegovog tadašnjeg doma. Godine 1802. Beethoven je ovdje napisao svoj „Testament iz Heiligenstadta“, gonjen strahom od gluhoće. Međutim, nikada nije poslao ove „posljednje“ napisane retke svojoj braći. Ovdje je također završio svoju 3. simfoniju, Eroicu. Kasnije je na ovom mjestu radio na svom najvećem djelu, 9. simfoniji.
Otkrijte mjesta na kojima je Beethoven stanovao
4 nevjerojatne glazbene činjenice o Ludwigu van Beethovenu
Beethovenov Beč
Zlatna kupola secesije vidljiva je izdaleka: kako se približavate zgradi, sve će vas više očaravati ova arhitektonska ikona secesije. „Svakom vremenu njegova umjetnost. Svakoj umjetnosti njezina sloboda“ zapisano je na pročelju. Otkako su ju osnovali umjetnici bečke moderne poput Gustava Klimta, Josefa Hoffmanna i mnogih drugih, Secesija je bila izvrsno mjesto za umjetničke izložbe.
Beethovenov friz nalazi se u ovoj jedinstvenoj zgradi. Ovaj friz, dimenzija 34 x 2 metra, djelo je Gustava Klimta, a nastalo je 1902. godine kako bi odalo počast Beethovenu povodom 75. obljetnice njegove smrti. Živopisno prikazuje Richarda Wagnera i njegovu interpretaciju Beethovenove 9. simfonije: potragu čovječanstva za srećom. Trodijelni friz izvorno je bio zamišljen samo kao dekorativna slika za Jubilarnu izložbu. Nakon brojnih peripetija i nekoliko desetljeća, on dospijeva u posjed Austrije, a od 1986. djelo je kao trajna posudba od Belvederea ponovno izloženo u zgradi Secesije.
Doživite Beethovena u muzeju
Beethovenova ljubav prema prirodi
Beethoven je bio strastveni ljubitelj prirode. Ideje za glazbu koju je stvarao nastajale su tijekom dugih šetnji šumama oko Beča. Njegova 6. simfonija, „Pastoralna“, odražava tu ljubav prema prirodi. U pet stavaka opisuje prizore poput buđenja vedrih osjećaja na selu, žuborenja potoka, oluje i radosti koja nastupi kad ona prođe. Beethoven ovu simfoniju nije smatrao pukom imitacijom prirode, već izrazom osjećaja koje ona budi.
Njegova duboka povezanost s prirodom bila je neiscrpan izvor glazbene inspiracije. Čak i danas brojne planinarske i pješačke staze odaju počast ovom umjetniku.