Pretraživanje

    Bucklige Welt, Wiener Alpen

    Niederösterreich Werbung / Michael Liebert

    Donja Austrija

    Daljine i širine. Šume, planine, brežuljci i Dunav. Voćnjaci, plodna polja, vinogradi, samostani i dvorci. Donju Austriju odlikuje nevjerojatna raznolikost.

    U pitomoj dolini Dunava u predjelu Wachau naići ćete na spomenike umjetnosti iz romanike, gotike, renasanse i gizdavog baroka (samostan Melk). Mostviertel mnogi cijene kao četvrt zavođenja.

    Osobito u proljeće kad se kraj južno od Dunava preobrazi u mirisno bijelo cvjetno more i vabi veselim feštama. Kao čudesni svijet čarobnih planina slovi donjoaustrijska regija Süd-Alpin.

    Otkrijte planine u području Semmering-Rax-Schneeberg i obilje mogućnosti za planinarenje na Wechselu u svako doba godine. Osjetite i Waldviertel, onu tihu, samotnu visoravan s tisućama jezeraca i močvara.

    Vinograde i podrume uz njih u Weinviertelu najbolje ćete upoznati na biciklu dok krajobrazima Bečke šume (Wienerwald) valja pješačiti te uživati u slikovitim bjelogoričnim šumama, vinogradima i prijaznim selima.

    Niederösterreich

    Samostan Melk

    Raskošan samostan prije svega imponira svojom ekspresivnom arhitekturom kao i bogatom povijesno-umjetničkom baštinom te se ubraja u najznačajnije barokne građevine Europe. S njime se bili očarani i kritičari časopisa „National Geographic“: Renomirani žiri ocjenjivao je ukupno 109 putničkih ciljeva u cijelom svijetu s obzirom na njihovu privlačnost. Pobjedu je odnio Samostan Melk. U objašnjenju je između ostalog navedeno sljedeće: „Benediktinški samostan održan je u dojmljivom stanju, kako u pogledu njegovanih vanjskih sastavnih dijelova, tako i u pogledu mnogobrojnih unutarnjih prostorija.“ Melk je duhovni i kulturni centar Donje Austrije već od 11. stoljeća, najprije kao zamak Babenbergovaca i nakon toga kao samostan Benediktinaca. Početkom 11. stoljeća nanovo je izgrađen prema nacrtima Jakoba Prandtauera.

    Stift Melk

    Stift Melk

    Stift Melk

    Niederösterreich Werbung / Michael Liebert

    Dvorac Hof

    U prirodnom krajoliku Marchfelda, koji je udaljen sat vožnje od Beča, pruža se impozantan Dvorac Hof sa svojim raskošnim terasastim vrtom koji se ubraja u jedne od najljepših baroknih vrtova u Europi. Nekadašnji lovački dvorac princa Eugena služio je Habsburgovcima za vrijeme Marije Terezije kao ladanjski posjed. Na jednom natpisu s vrtne strane fasade dvorca nalazi se istinski zadatak posjeda: „Olakšati dušu od tereta vladanja“. Renoviranje dvorca Hof koje je započelo 2002. i trajalo do 2005. godine, bio je jedan od najambicioznijih kulturnih projekata Austrije. S pomoću starih nacrta, inventarskih listi i slika, ponovno je stvorena prvobitna raskoš dvorca i pripadajuće mu mljekare. Gdje god je to bilo moguće koristile su se tehnike starih majstora i materijali koji su se upotrebljavali u baroku. Odaje su opremljene s originalnim namještajem i umjetninama njihovih prvobitnih vlasnika.

    Schloss Hof

    Areal Schloss Hof

    Areal Schloss Hof

    SKB / Lois Lammerhuber, Festivaldirektor
    Schloss Hof

    Samostan Klosterneuburg

    Sa svojom bogatom arhitekturom koja se proteže od razdoblja romanike preko baroka pa sve do historicizma, te sa svjetski poznatim Verdunskim oltarom, samostan Klosterneuburg ubraja se u najznačajnija austrijska kulturna dobra. U dragocjenim zbirkama samostanskog muzeja i riznice nalaze se umjetnine koje sežu iz srednjeg vijeka sve do sadašnjosti.

    Nekoliko godina nakon što su sjedište svoje rezidencije premjestili u Klosterneuburg, markgrof Leopold III. i njegova žena Agnes u neposrednoj blizini svog dvorca izgradili su samostan kao religiozno, socijalno i kulturno sjedište svoje zemlje te ga 1133. godine predali augustinskim kanonicima. Zlatar grada, Verduna Nikolaus, 1181. godine dovršio je plašt propovjedaonice od emajliranih ploča, na kojima su prikazani događaji iz starog i novog zavjeta, te na taj način ispričano iskupljenje. Nakon što je samostan 1330. godine zahvatio razarajući požar, ove emajlirane ploče preoblikovane su u „Verdunski oltar“, jedno od najznačajnijih srednjovjekovnih umjetničkih djela u Europi.

    Samostan je u srednjem vijeku postao jedna od najvažnijih znanstvenih i teoloških istraživačkih jedinica, o čemu naposljetku svjedoči i preko 1200 rukopisa koji se nalaze u knjižnici samostana. Car Karlo VI. se 1730. godine u Klosterneuburgu odlučio na izgradnju nove samostanske rezidencije, po uzoru na španjolski Escorial. Plan je predviđao izgradnju ogromne strukture s devet kupola i četiri dvora. Godine 1740. za vrijeme građevinskih radova car iznenada umire, a njegova nasljednica Marija Terezija obustavlja građevinske radove kako bi se posvetila izgradnji dvorca Schönbrunna. Tek 100 godina kasnije, u Klosterneuburgu je završen barem „Carski dvor“, čime je ostvarena četvrtina prvotnog plana. Vladavinom cara Josipa II. započinje doba preokreta: crkvena politika cara dovodi do bitnog proširenja župne duhovne brige i socijalnog angažmana.

    Danas se samostan Klosterneuburg ubraja u najposjećenija turistička odredišta Donje Austrije: Svjetski poznat Verdunski oltar jedno je od najdragocjenijih djela, a bogate zbirke samostanskog muzeja i riznica sadrže brojna umjetnička djela, od onih srednjovjekovnih, pa do onih suvremenih. Jedinstven je i građevinski kompleks s elementima iz razdoblja romanike, preko onih iz bogatog razdoblja baroka, pa sve do onih iz razdoblja historicizma, kao i Sala terrena, s monumentalnim kipovima atlantida Lorenza Mattiellija, koja je od obustave građevinskih radova 1740. godine ostala nepromijenjena. Ponudu na ovom području zaokružuju sadržaji moderne umjetnosti programa STIFTetKUNST koji se izmjenjuju, te nagrada sv. Leopolda za mir.

    Veliki značaj oduvijek ima i vinogradarstvo – samostan Klosterneuburg je najstarija, danas još aktivna vinarija u Austriji, te jedina samostanska vinarija koja još u cijelosti samostalno proizvodi vino.

    Samostan Klosterneuburg

    Rimski grad Carnuntum

    Ne začuđuje što se posjetitelji dolaskom u arheološki park Carnuntum osjećaju kao da su došli u osobni susret s carem Konstancijem – tako autentično je ovdje inscenirano putovanje kroz vrijeme u nekadašnje rimsko naselje Carnuntum.

    U blizini Petronella, trgovišta u Donjoj Austriji, nekoć je pisana povijest svijeta: car Marko Aurelije bio je stacioniran u Carnuntumu,  jednako kao i Septimije Sever, koji je ovdje izabran za cara: danas arheolozi rade na rekonstrukciji arhitektonskih struktura iz rimskog razdoblja i na njihovom istraživanju, kamen po kamen.

    www.carnuntum.co.at

    Römische Therme

    Römische Therme

    Atelier Olschinsky

    Donja Austrija: Ötscher Tropfsteinhöhle

    Odgovarajući atribut kojim možemo opisati špilju Ötscher Tropfsteinhöhle je „prastara“. Podzemne špilje u Parku prirode Ötscher-Tormäuer datiraju od prije 12.000 do čak 1,8 milijuna godina.

    Do ulaza u ovaj podzemni svijet prožet bizarnim formacijama siga vode dva puta. Od parkirališta gostionice Schindlhütte posjetitelji špilje penju se kroz divlji i romantičan rov Roßkogel preko 5 stepenica i dva mosta. Avanturistički doživljajni uspon završava nakon 45 minuta ulaskom u špilju. Druga opcija: nakon dva sata hodanja stići ćete od Lackenhofa do pećine.

    www.ybbstaler-alpen.at

    Lurgrotte bei Peggau

    Lurgrotte bei Peggau

    Österreich Werbung / Porizka

    Carl Ritter von Ghega

    Željeznička linija Beč – Trst postojala je već sredinom 19. stoljeća, doduše s jednom manom: između Gloggnitza i Mürzzuschlaga zjapila je praznina, koju je popunio Carl Ritter von Ghega. Prema njegovim nacrtima 20 000 radnika izgradilo je prvu europsku brdsku željeznicu širokih tračnica, koja je do danas neznatno mijenjana. Na trasi dugoj 41 kilometar, vlakovi voze preko 16 vijadukta, 100 mostova i kroz 15 tunela. Ritterova smjela konstrukcija, koja spada pod zaštitu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, predmet je divljenja na „Željezničkom pješačkom putu Semmering“, koji se proteže na više etapa. Staza počinje na kolodvoru Semmering i proteže se uzduž željezničke trase i nudi spektakularne poglede na moćne vijadukte i tunele s Raxom i Schneebergom u pozadini. Različite rute na donjoaustrijskoj i štajerskoj trasi mogu se dobro kombinirati s vožnjom vlakom.

    Željeznica Semmering
    Turistička zajednica Semmering

    Kulturerbebahn Semmering

    Kulturerbebahn Semmering

    Niederösterreich Werbung / Michael Liebert

    Ostale znamenitosti Savezne pokrajine: