Please choose Language or Country
or

Alpski način življenja

Prije su mladi odlazili sa sela u grad, danas ostaju u domovini ili joj se vraćaju.

O sreći zbog života u brdima – ovdje je cijela priča

  • Alpine Way of Life © Österreich Werbung / Sebastian Stiphout Alpine Way of Life © Österreich Werbung / Sebastian Stiphout
  • Guido: Doživite brda aktivno

  • Anne-Sophie: Oko za nijanse u prirodi

  • Patrick: Moto je opuštenost

  • Anna: Uživati u prirodi.

Usporavanje, zajedništvo, održiv životni stil

Prve minute novog dana, dok svjetlost još nije obasjala sve, a svijet pritišće tipku za restart. Možda se već tu nazire što se skriva iza izraza „alpski način življenja". U gradu se u ovo vrijeme čuju prvi automobili, trube, sirene. Čak i prije nego ustanete, znate što vas očekuje vani. U autu, stani, kreni, gužva u metrou, žurba, stres, brzi otkucaji srca. Kako je u brdima?

Trenutak za sebe

U brdima dan počinje drugačije. Uz cvrkut ptica u krošnjama iza kuće. Uz zvonjavu zvona iz kapelice. Uz miris šume i livade koji ulaze kroz prozor. Uz spoznaju da će dan ponovno pružiti mnoštvo čarobnih trenutaka u kojima se možemo posvetiti sebi. Tu se ubrajaju dvominutna čavrljanja s poštarom kojeg sretnete na putu prema uredu, svjetlucanje ledenjaka koji vidite s prozora uz radni stol, miris sijena za vrijeme ručka.

Alpski način življenja: stvarnost umjesto praznih riječi

Što je onda ustvari „alpski način življenja"? Određeni stav? Naravno! Životni stil? Svakako! Svijest da se ovdje i sada nalazimo na pravom mjestu? Upravo tako! Nešto, što priroda i brda tvore zajedničkim snagama? U svakom slučaju! Dobit ćete razne odgovore, ako krenete ispitivati ljude koji su se odlučili na život u Alpama. One koji su se vratili iz grada, jer su im nedostajali mir i čistoća Alpa ili one koji nisu nikad ni otišli. To su ljudi kojima je važan seoski osjećaj zajedništva. Ljudi koji će po završetku radnog vremena radije biciklirati preko livade, nego se voziti kroz industrijski dio grada. Oni koji sanjare o moćnim brdima, svježem zraku i tišini šume. Oni koji ne žele vikendom prvo uskočiti u auto kako bi uopće dospjeli na takvo mjesto. U prirodu. Oni koji žele duboko udahnuti. I pronaći mir. I biti ljudi.

Četiri osobe, četiri vrste alpskog načina življenja

U austrijskim Alpama ...

  • U Alpama živi 4.000.000 ljudi. Innsbruck je drugi po veličini grad u Alpama.
  • Ovdje raste 4.500 različitih biljnih vrsta.
  • Čak 731 brda prelazi visinu od 3.000 metara.
  • Svakog dana 7.000 pastirica i pastira hrani 51.000 krava muzara, 265.000 goveda, 9.000 konja, 114.000 ovaca, 40.000 jarčeva i 10.000 koza.
  • Ukupno 30 ledenjaka zauzima površinu od 450km², što je gotovo jednake veličine kao čitava Andora.
  • Najviši austrijski vrh je „Grossglockner” visine 3.798 metara.
  • Alpe su stare 290-35 milijuna godina, a mjestimice su i znatno starije.
  • Austriji pripada 54.000 četvornih kilometara od ukupne površine Alpa koja iznosi 200.000 četvornih kilometara.
  • Prijavljeno je 25 planinskih vodičica i vodiča koji vode zainteresirane posjetitelje kroz Alpe.
  • Težina Alpa iznosi 480 tisuća milijardi tona.
  • PeakFinder Earth © PeakFinder Earth PeakFinder Earth © PeakFinder Earth

    Zemlja

    Brdo zove! Ali koje točno? Peakfinder vam otkriva kako se zovu brda u području 300 km oko vas. Aplikacija ima GPS, mape i kompas te ju možete koristiti i izvanmrežno.

    Tablet / Mobitel

Po čemu se određuje ime brda?

Kahlenberg, Mittagskogel ili Gjaid Alm djeluju kao proizvoljni nazivi, no ovdje se ništa ne prepušta slučaju. Pri imenovanju brda presudan je oblik. Je li više šiljast, nalikuje li više obliku „glave" ili „leđima"? Flora koja raste na njemu također je jedan od faktora. Tome svjedoče brda Grasberg (Gras: trava, Berg: brdo) i Zirbenkogel (Zirbel: planinski bor). Neka brda kao što su Nebelstein (Nebel: magla, Stein: kamen) ili Wetterkreuz (Wetter: vrijeme, Kreuz: križ) dobila su ime po vremenskim uvjetima. Druga su, pak, dobila ime prema položaju sunca. Primjerice Mittagskogel (Mittag: podne) ili Zwölferspitz (zwölf: dvanaest).

Bok, moje ime je brdo

Austrija ima nebrojeno mnogo brda. Međutim, kada se uzvisina smije nazivati brdom? Ključna su mjerila dominacija i istaknutost brda. Prvo se odnosi na samostalnost i horizontalnu udaljenost od sljedećeg brda. Grimming je relativno izolirano brdo između doline rijeke Enns i odmarališta Salzkammergut. S visinom od 2.351 metara slovi za najviše samostojeće brdo u Europi.
Osim tog kriterija bitna je i istaknutost brda. Njome se mjeri visinska nadmoć jednog brda u odnosu na prvo sljedeće niže brdo. U Alpama ta visinska razlika u odnosu na susjedna brda mora biti između 100 i 300 metara da bi se dotično brdo smatralo samostalnim.

Kad odrastem, bit ću brdo

Iako se čini da brda mogu ići u nedogled u visinu, u pravilu ipak ne prelaze visinu od 9.000 metara. Zašto? Na brdima ostaju tragovi od sudaranja tektonskih ploča zbog kojih se brda uzdižu u visinu. Napuknu, dobiju brazde ili se počinju raspadati. Meteorološke prilike također doprinose raspadu, jer kiša, vjetar i ostale vremenske pojave raznose kamenje. Osim toga, kad bi brda bila veća, bila bi teža i propala bi kroz zemljinu koru. Zemlja, naime, nije stijena.

Kako nastaju ledenjaci?

Presudnu ulogu imaju oborine i temperatura. Ledenjaci mogu nastati samo u snježnim područjima, odnosno tamo gdje su oborine uglavnom u snježnom obliku. Također mora biti dovoljno hladno, kako se ne topilo više starog snijega, u odnosu na količinu novog. Na taj način ispod novog snijega nastaje sve deblji sloj starog snijega koji se stisne zbog težine. Pritisak mijenja strukturu kristala, a iz laganih, jedinstvenih pahulja nastaju glatki kristali leda koji se stapaju. U skladu s time, smanjuje se volumen snijega i tijekom godina stari se snijeg pretvara u ledenjak. Najveći ledenjak u Austriji je Pasterze u podnožju najvišeg alpskog vrha Grossglockner s površinom od 17,3 km².

  • Bergfex-Wetter © Bergfex Bergfex-Wetter © Bergfex

    Bergfex aplikacija za vremensku prognozu

    Planinari uvijek moraju znati kakvo ih vrijeme očekuje. Najbolje je da za to koriste odgovarajuću aplikaciju: ona daje detaljne dnevne prognoze za područje Alpa o temperaturama (min i max), vjetru, padalinama, izlasku i zalasku sunca, web-kamere, novom snijegu i granici snijega i još mnoge druge.

    Tablet / Mobitel

Baština Kelta: pobjeda nad Alpama

Mistična šuma, moćni druidi i tajanstveni običaji – tako danas zamišljamo život Kelta. Zaista se u usmenoj predaji bilježi preokret koji se dogodio u Alpama. Oko 200 godina prije Krista, trinaest se plemena udružilo u Noričko kraljevstvo. Bio je to prvi politički entitet na austrijskom tlu. Bavili su se pretežito rudarstvom, proizvodnjom željeza i trgovinom. U sljedećim su se stoljećima alpske doline popunile novim stanovnicima, od Rimljana preko Germana sve do Austrijanaca. Povezanost s brdima je ostala. Danas polovica stanovnika Austrije živi u Alpama koje tvore oko dvije trećine ukupne površine države. Ako malo bolje pogledate, još uvijek možete otkriti keltske tragove. Imena mjesta, brda ili rijeka kao što su „Bregenz“, „Tauern” ili „Inn” dolaze iz rječnika predaka.

Glas planine Almschrei

„Juhu huihui”, ako za vrijeme sunčanog dana čujete ove glasove dok planinarite, nemojte se preplašiti. Kratak melodičan vrisak „Juchizer“ ima dugu tradiciju u Alpama. Melodičan je to krik radosti, primjerice nakon odrađena posla u polju, koji odzvanja livadama i dolinama. Osim toga, riječ je o provjerenu komunikacijskom sredstvu kojim možete dati signal susjedima, dragom ili dragoj.* Posebna je umjetnost jodlanje. Pjevanje bez riječi u alpskom je području doseglo vrhunac u formi jodlanja. Česti prelasci iz prsnog registra u falset zahtijevaju mnogo vježbe i ispravnu tehniku disanja. Pogotovo ako čujete višeglasno pjevanje, naježit ćete se od bogatstva tonova koje čujete. Stojeći u krugu, žena ili muškarac počinje jodlati. Visoki i duboki glasovi se izmjenjuju, nadmeću te obogaćuju. Tvore melodiju koja podsjeća na alpska brda i doline.

*Inge Friedl: „Život na pašnjacima. Baš kao što se nekad živjelo”. Styria Regional. 2013

Fun Facts

Runolist © Österreich Werbung / Josef Mallaun Runolist © Österreich Werbung / Josef Mallaun

Gdje pronaći planinski runolist?



Od „zaleđene suze ledene djevice" sve do „duše ivanjske krijesnice", mnogo je mitova vezano uz porijeklo planinskog runolista. No, istina je da raste u Alpama na visini od 1.800 do 2.800 metara. Zabranjeno je brati ga. Od 1886. godine planinski je runolist u Austriji žaštićena biljna vrsta.

 

Traditional decorative cow bells © Österreich Werbung /  Fankhauser Traditional decorative cow bells © Österreich Werbung / Fankhauser

Zašto krave imaju zvonca oko vrata?



Od duboke zvonjave do visokog zveckanja, glazba koju stvaraju kravlja zvonca prati pješake čitavim putem kroz Alpe. Zvona su pastirima od velike pomoći. Ako se krava izgubi ili čitavo stado zaluta u magli, zvonjava će ga dovesti do njih. Nekad je zvonjava zastrašivala vukove i medvjede.

 

Autorska prava

Osnovna svrha dvije domene www.austria.info i www.austriatourism.com je promocija Austrije kao destinacije za odmor.