media_content.tooltip.skipped
Please find information on holidays in Austria in your local language by selecting it here.
-
Zeleni muzej, fasada Kuće umjetnosti u Beču
Friedensreich Hundertwasser, umjetnik u skladu s prirodom
Nije samo njegov nekonvencionalni opus bogat bojama bio nadahnut prirodom, nego je cijela njegova životna filozofija bila oslonjena na nju i njome nadahnuta.
media_content.tooltip.skipped
140.000 pčela leti na kući Hundertwasserhaus
Pet je sati ujutro i Thomas Zelenka započinje svoj radni dan. On je pčelar i brine o desecima košnica u Beču. Dvije njegove pčelinje zajednice nalaze se u prirodnom vrtu na krovu KUĆE UMJETNOSTI U BEČU koja je posvećena liku i djelu umjetnika Friedensreicha Hundertwassera. "Prava džungla usred grada, upravo to moje pčele žele! Nedavno su umjetnice i umjetnici RESANITA za izložbu 'Kuća kao domaćin' istraživali biološku raznolikost muzeja: nabrojali su čak 260 različitih vrsta biljaka!", kaže Zelenka.
Dok se brine o svojim pčelama, ovaj pčelar s puno ushita govori o Hundertwasseru: "On je još 1950-ih i 1960-ih godina bio čvrsto uvjeren da je održiva budućnost čovječanstva moguća samo u skladu s prirodom i sam je živio sukladno tom uvjerenju. Danas je u našem zapadnjačkom društvu žudnja za blizinom prirode, usporavanjem životnog ritma i uzemljenjem veća no ikada prije. Hundertwasser je tomu već utirao put."
Umjetnik i njegova vizija „arhitekture prilagođene ljudskoj prirodi“
Ovaj se umjetnik grozio arhitekture poslijeratnog razdoblja koju su karakterizirale ravne linije i trezvenost. On je nadahnuće pronalazio u krivudavim, šarenim ostvarenjima katalonskog arhitekta Antonija Gaudίja, ali i kod francuskog samoukog arhitekta Facteura Chevala.
Hundertwasser je bio uvjeren da ravne linije, pravi kutovi, ravni pod i sterilna pravilnost prozora nisu u skladu s prirodom čovjeka i da se od njih zaista može oboljeti.
Zgrade su, prema Huntertwasserovom shvaćanju, nakon epiderme i odjeće, treća koža čovjeka. Sukladno tome, čovjek bi se trebao individualno i kreativno pozabaviti uređenjem svoga stana.
Šarene eko-zgrade
30 godina KUĆE UMJETNOSTI U BEČU: prvi „zeleni muzej“ Austrije
-
Unutrašnje dvorište Kuće umjetnosti u Beču, arhitektura Friedensreicha Hundertwassera media_content.tooltip.skipped -
Zeleni muzej, fasada Kuće umjetnosti u Beču media_content.tooltip.skipped -
Kuća Hundertwasserhaus u Beču media_content.tooltip.skipped -
Privremeni postav u Kući umjetnosti u Beču media_content.tooltip.skipped -
Drveće na prozoru Kuće umjetnosti u Beču, arhitektura Friedensreicha Hundertwassera media_content.tooltip.skipped -
Izložba djela Friedensreicha Hundertwassera (2016.), Kuća umjetnosti, Beč media_content.tooltip.skipped
Drveće koje raste iz prozora? Vesela fasada razigranog dizajna? Prava šuma i košnice na krovu? Interijer bez kutova i oštrih rubova te prekrasno zelenilo u unutrašnjem dvorištu? Muzej KUĆA UMJETNOSTI BEČ otvoren je 1991. godine te pruža osvježavajući pogled na umjetnost. Hundertwasserov san o oazi u velegradu je ostvaren. Vjeran svom stilu, umjetnik je ovdje obnovio i uredio postojeću zgradu - napuštenu tvornicu namještaja poduzeća Thonet.
Bettina Leidl, direktorica muzeja, objašnjava: „70-ih i 80ih godina tek su se neki slojevi društva bavili pitanjima zaštite okoliša i ekologije. Danas je to središnja tema društva u cjelini. Izlažemo isključivo djela umjetnika koji se bave temama poput biološke raznolikosti, recikliranja, klimatskih promjena i održivosti."
Svojim trudom, što kroz program izložbi, što nastojanjima za održivim poslovanjem općenito, ovoj je kulturnoj instituciji 2018. godine dodijeljen austrijski znak zaštite okoliša. KUĆA UMJETNOSTI BEČ tako je prvi "zeleni muzej" u zemlji koji, s pogledom prema budućnosti, njeguje i nastavlja kritička razmišljanja Friedensreicha Hundertwassera o ulozi čovjeka u prirodi.
O Friedensreichu Hundertwasseru
media_content.tooltip.skipped
-
Život1928. - 2000.
-
Građansko imeFriedrich Stowasser
-
Umjetnost i stvaranjeSlikar, arhitekt, ekološki vizionar, aktivist za zaštitu okoliša
-
Omiljena mjestaBeč, Waldviertel, Normandija, Venecija, Novi Zeland
-
Njegovo remek-djeloToplice i kupalište Rogner Bad Blumau
Njegov život
Mladi Friedrich Stowasser već se zarana počeo umjetnički izražavati. U školskoj svjedodžbi naglašen je njegov "smisao za boje i oblike". Pravo je čudo da su njegova majka i on preživjeli rat, iako je majka bila židovskog podrijetla i brojni su članovi njihove šire obitelji ubijeni u Hitlerovom režimu. Unatoč užasima rata, ovaj je mladi umjetnik slikao bajkovite krajolike živih boja, divne šume i rajske svjetove.
Hundertwasser se za života zalagao za pitanja zaštite okoliša i prirode te se zanimao za arhitekturu prilagođenu čovjeku. Dizajnirao je brojne plakate za podršku organizacijama kao što su Greenpeace i društvo Jacques-Cousteau.
Sam umjetnik živio je dosta skromno, sukladno načelima održivosti. Reciklirao je prije nego što je to postalo trend, posadio je oko 100.000 biljaka na svojim putovanjima, koristio je solarnu i hidroenergiju, postavljao je kompostne zahode i biotope. Velik dio svojih boja spravljao je po vlastitom receptu i općenito je puno razmišljao o mjestu koje čovjek zauzima u prirodi - sve do svoje smrti 2000. godine, kad je, po vlastitoj želji, pokopan u Neuseelandu pod drvetom.
