Pretraživanje
    • Marija Terezija obiteljski portret
      media_content.tooltip.skipped
      Austrijska povijest

      Austrijska je povijest, kao i ona većine europskih država, nadasve turbulentna. A ipak, neki elementi austrijskog karaktera već stoljećima se uvijek iznova potvrđuju. To su prije svega sklonost užitku, ljepoti i kultiviranosti koji su oduvijek bili pokretačka snaga ove zemlje.

    Heidentor u Carnuntumu, Donja Austrija
    media_content.tooltip.skipped

    Rano doba

    U doba Kelta (od 800. do 400. pr. Kr.) ovdje nastaje prvo kraljevstvo, Noricum, čije su se naseobine obogatile prvenstveno trgovanjem solju koju su ovdje vadili. Arheološki nalazi u Hallstattu, u čijem muzeju posjetitelj može započeti putovanje kroz vrijeme, ovoj su epohi dali ime: Hallstattzeit ili Hallstattsko doba. 

    Negdje oko početka naše ere, Rimljani osvajaju veći dio zemlje, podižu gradove i grade ulice. Najznačajnija rimska naseobina u Austriji, Carnuntum (glavni grad rimske provincije Gornja Panonija, danas smještene u Donjoj Austriji) doživljava procvat i čak postaje carski grad. Danas se na tom mjestu nalazi impozantan i zadivljujući arheološki park s muzejom i amfiteatrom.

    • Od „Ostarrichi“ do „Österreich“

      S početkom seobe naroda u zemljama na Dunavu slabi rimski utjecaj. Od 6. stoljeća nadalje zemlju naseljavaju Bavarci.

      Kako bi spriječio daljnji prodor Slavena i Avara s Istoka, franački vladar Karlo Veliki oko 800. godine osniva graničnu marku na području današnje Donje Austrije. U 10. stoljeću, istočno od rijeke Enns, nastaje markgrofovija koju Leopold Babenberški dobiva kao feud, a koja je podređena vojvodi od Bavarske. U to doba (996. godine) u jednoj se povelji prvi put spominje ime „Ostarrichi" iz kojeg će se kasnije razviti „Österreich".

    • Babenbergerovci, austrijski darovatelji

      Babenbergerovci su prvo Pöchlarn odredili za svoju rezidenciju, a kasnije i Melk u ljupkoj dolini Dunava. U tom razdoblju zemlja se naseljava, gospodarski napreduje te se osnivaju samostani (npr. Klosterneuburg). U prvoj polovici 12. stoljeća Austrija pod Heinrichom Jasomirgottom dobiva status vojvodstva, a Beč postaje glavni grad.

    Početak vladavine Habsburgovaca

    Nešto više od 100 godina kasnije vlast preuzima kralj Rudolf I. - prvi okrunjeni vladar iz kuće Habsburg koja će u sljedećih gotovo 650 godina upravljati sudbinom ove zemlje.

    Marija Terezija obiteljski portret
    media_content.tooltip.skipped

    Habsburgovci
    Nešto više od 100 godina kasnije vlast preuzima kralj Rudolf I. - prvi okrunjeni vladar iz kuće Habsburg koja će u sljedećih gotovo 650 godina upravljati sudbinom ove zemlje. Središte carstva postaje bečki Hofburg, čiji muzeji i različite zbirke (riznica, Muzej carice Sisi) danas svjedoče o životu i djelovanju ove dinastije. Pod Habsburgovcima zemlja se uspinje prema statusu velesile, a 1452. godine, za vladavine Friedricha III., postaje carstvo. Vještom politikom sklapanja brakova s pripadnicima drugih vladarskih obitelji, Habsburgovci u 15. stoljeću osiguravaju svoj utjecaj na Francusku, a postaju čak i kraljevi Španjolske i njenih netom osnovanih kolonija u prekomorskim zemljama.

    Ratovi protiv Turaka
    U 16. stoljeću zemlja se susreće s velikim izazovom: najezdom Turaka s Istoka. Godine 1529. jedna osmanlijska vojna postrojba bezuspješno opsjeda Beč. Uljezi se doduše povlače, ali još cijelo stoljeće i pol bit će stalna prijetnja Monarhiji. Godine 1683. Turci su opet pred vratima grada. Ponovno ih prisiljavaju na povlačenje, nakon čega ih vojskovođe, među kojima princ Eugen Savojski, potiskuju sve do iza Beograda.

    Barok

    Oslobođenje od turske opasnosti ujedno je bio startni signal za neslućeni procvat umjetnosti i kulture: počinju se graditi velebne zgrade poput dvorca Schönbrunn koji svakako vrijedi pogledati (danas se ubraja u svjetsku kulturnu baštinu) ili salcburške katedrale. Iznimna djela stvaraju i arhitekti Johann Fischer von Erlach, Lukas von Hildebrandt i Jakob Prandtauer te slikari Daniel Gran, Paul Troger i Franz Anton Maulbertsch. Za vladavine carice Marije Terezije (1717.-1780.) započinju dalekosežne reforme u svim područjima države, koje će poslije nastaviti njen sin, prosvijećeni i liberalni monarh, car Josip II. (1741.-1790.)

    Od bidermajera do jugendstila

    Francuska revolucija 1789. i Napoleonovo preuzimanje vlasti promijenilo je mnogo toga: Austrija biva/je uvučena u Napoleonske ratove i 1814./15. u svojstvu domaćina Bečkog kongresa sudjeluje u procesu novog političkog preustroja europskog kontinenta.

    Johann Strauss spomenik / Stadtpark
    media_content.tooltip.skipped

    Reagirajući na šok koji su europske plemićke kuće doživjele uslijed Revolucije, austrijski car Franjo I. i njegov državni kancelar Metternich ograničavaju građanske slobode i uvode cenzuru. Građanstvo se na to počinje povlačiti u svoja četiri zida: započinje doba bidermajera. Ljudi se sastaju i druže u salonima, njegujući umjetnosti. Slikari poput Ferdinanda Georga Waldmüllera i Friedricha Gauermanna, skladatelji poput Franza Schuberta i književnici poput Adalberta Stiftera, Ferdinanda Raimunda ili Franza Grillparzera privlače pozornost javnosti.

    Na kraju ove epohe Austriju ponovno čeka revolucija: 1848. građanstvo ruši Ferdinand I. i vlast preuzima car Franjo Josip I. Zajedno sa svojom suprugom Elizabetom, legendarnom „Sisi", on je dao pečat slici o austrijskoj carskoj i kraljevskoj monarhiji kakvu i danas poznajemo. Podigavši krasne građevine u svom rezidencijalnom gradu Beču, pretvara ga u jednu od najznačajnijih srednjoeuropskih metropola i centar ogromne multietničke države koja se prostire i preko Mađarske, sjeverne Italije i daleko prema jugoistočnoj Europi.

    Kralj valcera Johann Strauß slavi uspjehe u cijelom svijetu. Sigmund Freud razvija psihoanalizu. A oko 1900. godine iznimna djela stvaraju i predstavnici bečkog jugendstila. Slikari poput Gustava Klimta i Egona Schielea ostavljaju dubok dojam, baš kao i arhitekti Otto Wagner i Adolf Loos. Šetnja bečkom Ringstraße, posjet Muzeju Sigmunda Freuda ili Galeriji Belvedere posjetiteljima dočaravaju atmosferu ove epohe.

    20. stoljeće

    Beč – trg Heldenplatz
    media_content.tooltip.skipped

    Burna vremena

    Napetosti u multietničkoj državi doživljavaju vrhunac 1914. godine, ubojstvom austrijskog prestolonasljednika nadvojvode Franza Ferdinanda u Sarajevu, što je bio povod izbijanju Prvog svjetskog rata. Car Franjo Josip umire 1916., a po završetku rata, 1918., Austrija postaje republika. To doba obilježava izuzetno teško gospodarsko stanje i politički sukobi između kršćansko-socijalnog i socijaldemokratskog tabora koji zemlju dovode do građanskog rata u veljači 1934. godine. Svibanjskim ustavom iz 1934. Savezni kancelar Engelbert Dollfuß uspostavlja autoritarnu stalešku državu. U srpnju iste godine austrijski nacionalsocijalisti neuspješno pokušavaju izvršiti puč, a pritom je ubijen savezni kancelar Dollfuß.
    Dana 12. ožujka 1938. njemački Wehrmacht zauzima Austriju i ona pod nazivom "Ostmark" biva integrirana u nacionalsocijalistički Njemački Rajh. Po završetku Drugog svjetskog rata, 1945. godine, Austrija ponovno postaje republika, ali još čitavo desetljeće ostaje pod opsadom pobjedničkih savezničkih snaga Velike Britanije, Francuske, SAD-a i Sovjetskog saveza.

    Put prema 21. stoljeću

    Potpisivanjem državnog ugovora između savezničkih snaga i Austrije 15. svibnja 1955. i objavom "trajne neutralnosti" Austrija postaje neovisna. Alpska republika koja se nalazi pokraj „željezne zavjese" prema istočnom bloku ubrzo stječe reputaciju spone između Istoka i Zapada. Nakon Mađarske revolucije 1956. i Praškog proljeća 1968. godine pruža utočište izbjeglicama, a ubrzo postaje i sjedište međunarodnih organizacija (UN, OPEC) te domaćin značajnih konferencija i sastanaka na vrhu. Željezna zavjesa pada 1989./90., a 1995. Austrija pristupa Europskoj uniji.

    Carske priče pričaju povijest

    „Tko bi rekao...?“ Ljudske dogodovštine iza kulisa carske Austrije.

    • Dvorska dobavljačica

      Anna Sacher vodila je svoj Hotel Sacher s puno ljubavi i spretno, tako da je ubrzo postao središte bečkog i međunarodnog društva. Blagovaonica je tako reći bila carska dnevna soba s diskrecijom. Ovdje je šefica hotela čuvala posebno, privatno blago. Stolnjak s potpisima. Međutim jedno poznato ime nedostajalo je na stolnjaku slavnih: potpis samog cara Franje Josipa I. Tu je uskočila glumica Katharina Schratt. Dobro je poznavala oboje. Idućom prilikom diskretno je izvukla rupčić koji je car potpisao i tako osigurao nedostajući dragulj – svoj potpis.

      Smrt u kadi

      Znala je uživati u životu. Philippine Welser došla je u dvorac Ambras iz Augsburga kao supruga Ferdinanda II., tirolskog kneza. Razumjela se u ljekovite pripravke, te je napisala kuharicu tirolske domaće kuhinje. Nikada u potpunosti nije razjašnjena njena smrt u njenoj jedinstvenoj kadi. Navodno je to bila svekrva koja nikada sinu nije u potpunosti oprostila ženidbu s građankom.

    • Vremenska prognoza

      Čak je i car Franjo Josip I. povremeno bio umoran od službenih poslova. Rad s bezbrojnim carskim spisima c. i k. monarhije započinjao je puno prije doručka. Tako je ljeti lov u Bad Ischlu caru donosio svježinu i oporavak. Svaki dan proučavao je barometar u svojoj radnoj sobi kako bi išao u lov. Šuška se pritom, da je reumatizam čestitog šumara Bruckenbergera još bolje predviđao vrijeme pogodno za lov.

      Ljubavne poruke

      Ovo je glavna ljubavna priča Habsburgovaca. Nadvojvoda Johann oženio je kćer Upravitelja poštanske stanice Aussee Annu Plochl. U ulozi svoje kućne domaćice nadvojvoda je doveo "Nany" u svoju blizinu. Budući da nitko nije smio saznati za njihovu društveno neprihvatljivu ljubav skrivala je tajne ljubavne poruke u svojoj kuharici. Naposljetku je, nakon dugih godina čekanja, car ipak dao odobrenje za brak.

    • Glasno priznanje

      Luj XIV., francuski Kralj Sunce, fatalno se prevario. Naime, temeljem vanjskog izgleda prezreo je usluge rastom niskog princa Eugena von Savoyena. Nekome previše slabunjav, pod vlašću trojice habsburških careva postao je sjajni idol na bojnom polju: Slabunjavi je kao vrhovni zapovjednik osigurao i povećao carsku moć.

      Princ Eugene vidio je u caru Leopoldu I. svoga oca, u caru Josipu I. svog prijatelja i u caru Karlu VI. svog vladara. Čak je i francuski Kralj Sunce poklonio princu afričkog lava, odavši mu tako priznanje sa zakašnjenjem.

      Princ Eugen je već tijekom života bio bogat i slavan: dvorac Belvedere i dvorac Hof pripadali su njegovim luksuznim rezidencijama.

    • Šamar carice

      Joseph Haydn nije si mogao pomoći. Ovog vedrog zborskog dječaka Sv. Stjepana previše su privlačile skele. Za razliku od bečke katedrale Stephnasdom na dvorcu Schönbrunn bilo je puno više zabavne razbibrige. Nadvojvotkinja Marija Terezija spazila je pokretljivog dječaka na konstrukciji, te je naredila da se šamarom kazni budući kompozitor carske himne. Njegov plemeniti dječački glas nije mu bio od velike pomoći u ovom slučaju.

      „Dlakava“ diplomacija

      Opet je jedna nestala. Tajno, pod pregačom sobarice, na skrivenoj ljepljivoj vrpci. Caricu Sisi obuzimao je bijes ukoliko bi se činilo da je jedna od njenih dragocjenih vlasi zauvijek izgubljena na podu. Njena frizerka Fanny Feifalik koristila je ovu suptilnu dosjetku kako bi sakrila otpale vlasi carice. Bila je najbolje plaćena, te se čak kao jedina dvorska dama Sisi smjela i udati, a u inozemstvu je zbog svojih tjelesnih mjera slovila za dvojnicu carice.

    media_content.tooltip.skipped